MOSTARSKO SVEUČILIŠTE U DAAD PROJEKTU

Ulaznica u znanstveni svijet

Mostar, 19. listopada, 2000. godine - Mostarsko sveučilište sudjelo­vat će u međunarodnom projektu “DAAD - ­potpora visokim školama i obrazovanju”, koji financira njemačka Vlada. Projekt će trajati do 2003. godine, a provodit će se u tri eta­pe - edukativna i financijska potpora sveu­čilišta te zaštita okoliša uz primjenu znans­tvenih metoda na dobivene rezultate. Kako kaže dekana Građevinskog fakulteta u Mo­staru prof. Pero Marijanović, studentima će tako biti omogućen izlazak na teren. Uz Građevinski fakultet, u projektu sudjeluju i Medicinski te Agronomski fakulet iz Mosta­ra. Zaštita okoliša odnosit će se na nere­tvnansku doline i Zapadnohercegovačku županju. Docent Sveučilišta u Kaiserslau­ternu Željko Zovko istaknuo je kako je DA­AD sveučilištima ulaznica u znanstveno­obrazovni svijet zapadne Europe. Cilj je projekta proučavati prirodu te izraditi kata­star zagadivača opasnih po ljudsko zravlje. Zaštita prostora mora biti sveobuhvatna, a projektom će se pokučati definirati i uvjeti zaštite okoliša. Inače, u projekt je uložen nepovratan novac njemačke Vlade, a reali­zira se putem DAAD-a.

POČINJU RUJANSKI RAZREDBENI ISPITI NA MOSTARSKOM SVEUČILIŠTU

NAJVIŠE MJESTA NA EKONOMIJI I PRAVU

Mostar,1. rujna, 2000. godine. – Unatoč drami koja se posljednjih dana odvijala na Sveučilištu u Mostaru, ostavka Upravnog vijeća i rektora Sveučilišta, rujanski prijamni ispiti neće biti odgođeni. Svi kandidati koji žele studirati na Mostarskom sveučilištu moraju položiti razredbeni postupak na koji imaju pravo izići dva puta. Kandidati koji nisu položili razredbeni postupak u srpnju imaju mogućnost “popravnog” u rujnu. Da bi mogli pristupiti rujanskom razredbenom postupku, koji će se provesti od 7. do 11. rujna, kandidati se za njega moraju prijaviti od 1. do 4. rujna. Na mostarskim fakultetima, prema broju prijavljenih kandidata, najveće zanimanje u srpanjskom upisnom roku bilo je za studij ekonomije i prava te za pojedine predmete na Pedagoškom fakultetu. Iako su ekonomija i pravo za kandidate bili najzanimljiviji u srpnju, oni u rujnu nude najviše slobodnih mjesta za upis. Na Pravnom fakultetu ostala su još 34 mjesta za redovite studente, 70 za studente koji sami snose troškove studiranja te 81 mjesto za izvanredne studente. Na Ekonomskom fakultetu, odnosno smjeru poslovne ekonomije redovitim studentima nudi se 57 mjesta, izvanrednim 42 te 29 mjesta za redovite studente koji sami plaćaju studij. Smjer poslovna škola kandidatima pruža 42 mjesta za redovite te 36 za izvanredne studente. Zbog malo prijavljenih kandidata za upis na studije Strojarskog, Građevinskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru već nekoliko godina nije obvezno polaganje prijamnih ispita. Osim ekonomije i prava, veliko je zanimanje za Odjel novinarstava, koji je od ove godine kao četverogodišnji studij dio Pedagoškog fakulteta. Od ove godine na Mostarskom sveučilištu pravo studiranja imaju i redoviti studenti, koji sami plaćaju studij. Cijena takvog studiranja po semestru iznosi 600 KM, a izvanredni studenti po semestru plaćaju 400 KM. Kandidati koji uspješno prođu drugi, rujanski razredbeni postupak na fakultete moći će se upisati od 13. do 16. rujna.

SJEDNICA UPRAVNOG VIJEĆA SVEUČILIŠTA U MOSTARU

TADIĆ I ČLANOVI UPRAVNOG VIJEĆA PODNIJELI OSTAVKE

Mostar, 29. kolovoza, 2000. godine. – Upravno vijeće Sveučilišta u Mostaru je, nakon dvosatne sjednice, na prijedlog rektora, prihvatilo zaključke da Upravno vijeće i rektor podnesu fakultetskim vijećima prijedlog za razrješenje dekana svih fakulteta sukladno statutu Sveučilišta i da se dužnosti razrješi prorektor Senata Sveučilišta. Na sjednici je odlučeno da, osim rektora, ostavku podnese Upravno vijeće Sveučilišta u Mostaru koje će predložiti Glavnom vijeću HZ HB da pravodobno imenuje novo  Upravno vijeće Sveučilišta u Mostaru, te da ono pokrene postupak izbora novog rektora Mostarskog sveučilišta. Nakon završetka dramatične sjednice, sada već bivši rektor Mostarskog sveučilišta dr. Marko Tadić raspravu na sjednici nazvao je vrlo konstruktivnom.

  -Tražili smo najbolje rješenje za Sveučilište u Mostaru. Vjerujem da je novonastala situacija imala pozitivne elemente, ona će pridonijeti razvoju Sveučilišta i njegovu boljitku. Bilo je različitih prijedloga nakon temeljite rasprave nakraju je donesena ova. Sve dok Glavno vijeće Hz HB ne imenuje novo Upravno vijeće, koje će pokrenuti postupak izbora novog rektora, ja ću biti na toj dužnosti – rekao je Tadić. Na pitanje hoće li novonastala situacija ugroziti početak nove akademske godine, dr. Tadić je odgovorio kako se u mjesec dana može imenovati i novo Upravno vijeće, i novi Senat, i novi rektor Sveučilišta u Mostaru. Predsjednik Upravnog vijeća prof. dr. Jadranko Prlić u telefonskom je razgovoru potvrdio da su članovi Upravnog vijeća kolektivno dali ostavke, no da do izbora novog Upravnog vijeća Sveučilišta u Mostaru ne želi više ništa reći za javnost.

  - Na potezu je Glavno vijeće HZ HB, koje će imenovati novo Upravno vijeće Sveučilišta u Mostaru, a ono će pokrenuti postupak izbora novog rektora. Za razliku od prošle sjednice, na ovoj su se pojavili svi članovi Upravnog vijeća. U sveučilišnim krugovima ističu kako je to jedino kompromisno rješenje kojim se mogu zadovoljiti obje strane, osmorica članova Senata koji su tražili ostavku rektora Tadića i on sam. Prif. dr. Ljubo Zovko, jedan od osmorice članova Senata koji su tražili ostavku rektora tadića, u telefonskom razgovoru kazao nam je kako ne bi htio komentirati najnovije odluke Upravnog vijeća.

Prof. dr. MARKO TADIĆ, REKTOR SVEUČILIŠTA U MOSTARU
Na Mostarskom sveučilištu treba smanjiti broj fakulteta
Mostar,28. kolovoza, 2000. godine. - Upravno vijeće Sveučilišta u Mostaru odlučit će danas hoće li prof. dr. Marko Tadić i ubuduće biti njegov rektor. Predsjednik Upravnog vijeća Sveučilišta dr. Jadranko Prlić, za razliku od prošle sjednice Vijeća, na današnju je pozvao još aktualnog rektora Tadića. Na sjednici će se raspravljati samo o jednoj točki - potvrdi mandata sadašnjem ili izboru novog rektora Mostarskog sveučilišta.

Borim se protiv arhaičnoga modela
Ako ostanete na dužnosti rektora, koja je vaša vizija razvoja Sveučilišta u Mostaru?
- Cijeli se spor ne vodi o Sveučilištu i o njegovoj budućnosti. Vodi se iz nekih drugih motiva i sve će biti jasno i poznato već početkom listopada. Tada će se vrlo jasno vidjeti zbog čega je krenula ova hajka. Sjetite se one narodne: "Ne pada snijeg da pomori svijet, nego da svaka zvijer pokaže svoj trag". Tvrdim da se ovdje uopće ne vodi spor u vezi s budućnosti Sveučilišta. On postoji prešutno između mene i pojednih članova Senata, jer zagovaram budućnost, a oni prošlost. Otvoreno kažem da se razvoj Sveučilišta u Mostaru radi prema pogrešnom, arhaičnom modelu, prema kojem bi ono trebalo imati sve one studije koji uopće postoje. To je besmislica. Niti to treba gradu Mostaru, niti to treba Hrvatima u BiH, niti je to moguće ostvariti, jer za to ne postoje uvjeti. Nema ni prostora, ni opreme, ni nastavnoga osoblja te, što je bitno, nema novca. Takvo megasveučilište Hrvati u BiH ne trebaju, oni ga ne mogu ni alimentirati ni financirati.

- Prihvatit ću i provesti svaku odluku Upravnog vijeća jer je ne donosi Vijeće nego Senat Sveučilišta. On odlučuje o mojoj smjeni i ne bih želio ulaziti ni u kakave špekulacije - tvrdi rektor Tadić.

Pedagoški fakultet kao Sveučilište
Koji studiji nisu potrebni Sveučilištu u Mostaru?
- Pedagoški fakultet već je koncipiran kao malo Sveučilište, već ima studije koji su na modernim sveučilištima pohađaju bar na tri fakulteta. Primjerice, filozofskom, prirodno-matematičkom i pedagoškom, odnosno učiteljskoj akademiji. Koncipiran je kako bi mogao gotovo supstituirati dva sveučilišta, kakva postoje, primjerice, u SAD-u. Takav je koncept jednostavno neodrživ i nije u interesu Hrvata u BiH. Kakav je nacionalni interes da imamo studij kemije i biologije, ili studij fizike i matematike, kada mali broj potrebnih stručnjaka za isti novac možemo obrazovati na bilo kojem europskom sveučilištu. No, na Pedagoškom fakultetu nemamo studij filozofije ili sociologije za koje smatram da trebaju biti osnova fakulteta i Sveučilišta, a i s nacionalnog gledišta vrlo su zanimljivi. Neću spominjati druge studije i fakultete, o tomu će trebati raspraviti. Nisam bio među osnivačima Medicinskog fakulteta u Mostaru, ali podržao sam njegovo utemeljenje. No, svima mora biti jasno da je bez zgrade Medicinskog fakulteta upitna njegova budućnost, što će se uskoro pokazati. Zauzimam se za drukčiji koncept sveučilišta, za malo, moderno, europsko sveučilište. Građanima Mostara i svim Hrvatima u BiH mora biti jasno da naše Sveučilište, i niti jedan naš fakultet, ne ispunjava ni minimum uvjeta za akreditaciju među europska svučilišta. Ako sada počnemo ozbiljno i sustavno raditi, treba nam osam do deset godina da ispunimo uvjete za ulazak u europski sveučilišni sustav.
Znači, Sveučilište u Mostaru, ako vi budete rektor, čeka velika redukcija studijskih grupa, odnosno fakulteta?
- Moja najava bila je u programu rada koje je prihvatilo Upravno vijeće i Senat Sveučilišta, a to zovem tihom reformom Mostarskog sveučilšta. Sveučilišta ne podnose revoluciju, već samo evoluciju. Ako hoćete neki studij ukinuti, a na njemu imate upisane studente, prema Zakonu i Statutu morate im omogućiti da završe studij po tom programu. Reforma mora biti tiha i dobro pripremljena. Ponavljam, ja sam za to da Sveučilište u Mostaru ima manje studija, ali modernih.

Spomenuli ste 1. listopad kada će se znati zašto se rasplamsala cijela afera na Sveučilštu. Što bi se do tada trebalo dogoditi?
- Do 1. listopada na Sveučilištu se moraju obaviti kadrovske promjene prema Zakonu i Statutu Sveučilišta. O tim promjenama ne bih govorio, treba sačekati da se prihvate, provedu i tada će biti jasno zašto je sve ovo krenulo, tko iza svega stoji i što je bio cilj.
U reformama autonomija Sveučilišta u Mostaru, koju svi spominju, pa i vaši protivnici, ne bi trebala biti dovedena u pitanje. Što se krije iza ideje o ujedinjenju s Univerzitetom Dežemala Bijedića iz istočnog dijela Mostara?
- Odgovorno, uz svu moralnu, materijalnu i bilo koju odgovornost, izjavljujem da nikada i ni sa kim nije bilo razgovora o integraciji Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta Džemala Bijedića. Ono što je najbitnije, a mene naprosto plaši, jest da ideja o integraciji dvaju sveučilišta dolazi od nastavnika sa Sveučilišta u Mostaru. Jako sam sumnjičav prema tomu. Zašto ideja dolazi iz naši redova? Nemojmo tražiti opravdanje za moguće buduće poteze niti na bošnjačkoj niti na strani međunarodne zajednice.